Požega je grad s više od sedam i po stoljeća pisane povijesti, s bogatom kulturnom tradicijom naglašenom ljepotom svoje arhitekture, središte Požeške kotline, koju već Rimljani nazivaju Vallis aurea - Zlatna dolina.
Ovaj grad od 1227., kad se prvi put spominje u povijesti, ima važnu ulogu u srednjovjekovnoj, a i suvremenoj Slavoniji. Sjedište je požeške županije, turskog sandžakata, a izgonom Turaka 1688. Postaje značajno kulturno središte. Prva gimnazija u Slavoniji osnovana je u Požegi 1699., a od 1763. Do 1774. djeluje i Academia possegana. U 18. stoljeću otvaraju se osnovna škola, ljekarna, pošta, a brojni obrti imaju veliku ulogu u gospodarskom životu. U tom se razdoblju javljaju i prvi počeci bankarstva na našem području.

Naziv “Slavonska Atena” Požega dobiva u 19. Stoljeću kada se osnivaju brojna kulturna društva od kojih mnoga i danas djeluju: knjižnica, pjevačko društvo, vatrogasno društvo i dr. Istodobno se u Požegi utemeljuje i tiskara, druga u Slavoniji, a 1863. pokreće se izdavanje lista “Slavonac”. Godine 1873. Osnovano je Prvo požeško obrtničko-radničko društvo.
U ovom gradu rodili su se i živjeli mnogi poznati kulturni i javni radnici: pjesnik baroka Antun Kanižlić, prvi gramatik ilirac Vjekoslav Babukić, pisac prvog hrvatskog romantičarskog romana Miroslav Kraljević stariji, književnici Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike Dragutin Lerman i dr. Ovdje je živio i stvarao i Miroslav Kraljević mlađi, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara.
U Požegi se može ući sa sve četiri strane. Svaki ulazak otkriva dio kulturnog nalslijeđa ove “Slavonske Atene”, da bi se sva ljepota slila na Trg. Sv. Trojstva, jedinstven trg u Hrvatskoj. Na ovom trgu s baroknim svodovima (boltama) nalaze se i “Kužni pil” iz 1749. (Zavjetni spomenik kugi), crkva Sv. Lovre s freskama iz 14. stoljeća, zgrada isusovačkog kolegija sagrađena 1711., prva zgrada Gimnazije iz 1726., a tu je bio i atelje Miroslava Kraljevića.
Požega s više od 28 000 stanovnika danas je važno kulturno i gospodarsko središte, odnedavno i sjedište županije Požeško-slavonske.

Požešku kotlinu i Požegu okružuju šumoviti obronci Psunja, Papuka, Krndije, Dilja i Požeške gore.

O životu i naseljenosti “Zlatne doline” u dalekoj prošlosti svjedoče sačuvani arheološki nalazi izloženi u Gradskom muzeju.
U blizini grada nalaze se slikovita izletišta: Velika s termalnim bazenima, Kutjevo s Dvorcem i vinskim podrumom iz 1232., Kaptol sa srednjovjekovnom utvrdom i Trenkovo s dvorcem baruna Trenka.