Požega u prošlosti

DOGODILO SE U STUDENOM..

1. STUDENOG:
1776. - započela je nastava u staroj zgradi gimnazije koju su vodili redovnici-pavlini prema odredbi kraljice Marije Terezije. Od tog vremena gimnazija je imala šest razreda, a pavlini su, kao redovnici održavali nastavu do 1786. godine. Nakon ukidanja pavlinskog reda, pavlini su se sekularizirali i zadržali kao profesori sve do 1834. godine.
1902. - svečano je otvoren istočni dio stare zgrade gimnazije za potrebe više i niže djevojačke škole koju su vodile sestre milosrdnice.
1904. – na zgradi Gimnazije u Požegi (današnje) postavljen je top
koji je pucnjem označavao podne.

2. STUDENOG:
1798. – datira izvještaj nadzornika svilarstva i uzgoja dudova. U njemu stoji da u Požeškoj županiji ima 208.005 stabala duda starih do tri godine i 39.825 starijih od tri godine. Svila se nekada prerađivala u zgradi na sadašnjem Trgu M. Peića («Stara svilana») koja se kao spomenik kulture preuređuje za potrebe Konzervatorskog zavoda u Požegi.
1854. – namjesništvo za Hrvatsku i Slavoniju dopustilo je rad Društva za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Požegi.

3. STUDENOG :
1919. - u rodnoj Požegi umro je prerano - u 21. godini života - književnik Ivan Messner. Ogorčen društvenim nepravdama prihvaća socijalističke ideje i piše u novinama članke u obranu sirotinje. Napisao je u Zagrebu dva romana - “Novovjeki dječak” i “Zločinstvo”, te nekoliko pripovijedaka u formi ekspresionističke lirske proze. U “Zločinstvu” stoji rečenica: “Zločinstvo je počinjeno nad svima nama i moramo se stisnuti da svojom toplinom umanjimo njegovu hladnoću”. Pred smrt je Mesnera 1919. posjetio Krleža i zabilježio taj događaj u svom dnevniku.
1989. – u Požegi je održan znanstveni skup (simpozij) posvećen književnicima Janku Jurkoviću i Vilimu Korajcu.

4. STUDENOG:
1934.- Osnovan je Odvjetnički klub za područje Okružnog suda u Osijeku, na čijem području se nalazila i Požega, tako da su među članstvom bili i požeški odvjetnici.


5. STUDENOG 1893. - otkriven je na Trgu sv. Terezije spomenik fra Luki Ibrišimoviću. Upriličena je velika proslava na kojoj je govorio gradnonačelnik Franjo Ciraki. Odjek ove svečnosti bio je i van granica požeške županije, tako da su je uveličali predstavnici Krlajevske vlade u Zagrebu, te drugi ugledni gosti. Ujedno je tim povodom objavljen godinu dana kasnije almanah pod nazivom “Slavoniji i Sokolu njenom” kojim je obilježena dvjestota obljetnica pobjede nad Turcima u Požegi.
1933. – u Požegi osnovana Zanatska štedna i kreditna zadruga.


6. STUDENOG:
1930. - rođen je u Požegi književnik i akademik Dubravko Jelčić. Gimnaziju je pohađao u rodnome gradu, radio je kao profesor u Osijeku, a jedno vrijeme bio je i dramaturg HNK. U književnosti se javio pjesmama, a kasnije piše putopise, feljtone, eseje i studije. Vrijedan je njegov književno-povijesni rad biografska monografija “August Šenoa - njim samim”. Uredio je sabrana djela Tina Ujevića, spomen knjigu o 50 obljetnici HNK. Surađuje i u “Požeškom zborniku”, a često je gost rodnoga grada.
1992. – osnovana je u Požegi Turistička zajednica općine Požega, koja je od 18. srpnja 1994. postala Turistička zajednica grada Požege.

7. STUDENOG
1862. - rođen je u Požegi dr Božo Vinković, pravnik, književnik i svestrani društveni pregalac. Uz odvjetničku praksu pisao je crtice i pripovijetke, a jedan je od osnivača Hrvatskog pjevačkog društva “Vijenac”. Istakao se promicanjem Sokolskog saveza o čemu je pisao i prevodio s češkog. Bio je zastupnik u Hrvatsko - ugarskom saboru za požeški kotar. Djelovao je i u Karlovcu gdje je osnovao tjednik “Narodni glas”, a na tom području osnovao je i dvije čitaonice. Božo Vinković je umro u Karlovcu u 62. godini života.

1906. ¬– Učiteljski zbor Ženske građanske škole u Požegi odlučio osnovati učeničku knjižnicu.

1949. - otvara se požeško Dječje obdanište u koje je upisano 20-tak djece. U tom razdoblju u tri odgojne skupine upisana su predškolska djeca (cjelodnevni i poludnevni boravak), a dvije skupine sačinjavala su školska djeca (od 1. do 8. razreda). Boravak za školsku djecu ukinut je 1967. godine i od tada se primaju samo djeca od 3. do 7. godine života.


8. STUDENOG
1847. - održana je sjednica Hrvatsko-ugarskog sabora u Požunu (Bratislava). Grad Požegu je zastupao Svetozar Kušević, a Požešku županiju grof Julije Janković i Skender Farkaš. Kušević je branio pripadnost Slavonije Hrvatskoj i založio se da se u državnoj službi koristi hrvatski jezik. On je Gradskom magistratu slao podrobne izvještaje o radu požunskog sabora. U to vrijeme Kušević je imao samo 25 godina.

1922. – u ljevaonici željeza Dragutina Fleissiga u Požegi izliveno prvih 1450 kilograma željeza.

9. STUDENOG
1665. – Kongregacija za širenje vjere donijela odluku da se u franjevačkoj školi u Velikoj ne mogu primati novi učenici, pa je kasnije franjevački samostan molio da se ta odluka ukine.





10. STUDENOG
1847. – rođen je u Požegi Franjo Ciraki, pravnik, pjesnik i dugogodišnji gradonačelnik Požege. Umro je u rodnom gradu 13. veljače 1912. godine.
1868. – Miroslav Kraljević pokrenuo je osnivanje štedionice u Požegi.
1916. - rođen je u Požegi Boris Hanžeković. Kao student prava u zagrebu postigao je nekoliko rekorda u trčanju u Kraljevini SHS, a 1938. postiže balkanski rekord u trci na 110 metara s preponama. Kao protivnik fašističkog režima zatvoren je u logoru Jasenovac gdje i poginuo u travnju 1945. pri pokušaju bijega iz logora. Njemu u čast već dugi niz godina održava se međunarodna atletska manifestacija pod nazivom “Hanžekovićev memorijal”.

11. STUDENOG
1311. – Požeški župan je od hrvatsko-ugarskog kralja Karla dobio pravo na ubiranje kunovine, kako se tada zvao porez.
1994. – predstavljen pretisak prvog hrvatskog romana «Požeški djak» požeškog pisca Miroslava Kraljevića. Nakladnik pretiska bila je Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi.

12. STUDENOG
1750. - održan je izbor županijskih činovnika u Požeškoj županiji. Sjednici je predsjedavao župan Ljudevit Erdedy. Za podžupana je izabran Luka Novosel, a imenovani su i drugi županijski činovnici. Na istoj sjednici usvojen je i troškovnik županijskog proračuna za narednu, 1751. godinu koji je iznosio nešto više od 6 tisuća forinti. Običaj je bio u to vrijeme da se članovi županijske skupštine prije sjednici zajedno pomole u crkvi Sv. Lovre.

1779. – u Požegi izbio veliki požar u kome je izgorjela i drvena zgrada Gradskog magistrata na Trgu Sv. Trojstva. Tada se ona nalazila između franjevačkog i isusovačkog samostana.

1906. – rođen je u Požegi Branimir Kempf, povjesničar i profesor požeške gimnazije, dobitnik nagrade za životno djelo grada Požege 1994. godine. Među nizom članaka i brošura najznačajnija mu je knjiga. «Hrvatsko pjevačko društvo "Vijenac" - Požega 1882-1992.» na 205 stranica s ilustracijama. B. Kempf je umro u rodnome gradu 2002. godine. Branimir je inače sin kulturno prosvjetnog pregaoca Julija Kempfa, a otac je glazbenika i skladatelja Davorina Kempfa.

13. STUDENOG
1973. - održan je Zbor radnih ljudi Srednje ekonomske škole u Požegi na kome je odlučeno da se škola konstituira u Školski centra za ekonomsko i trgovinsko obrazovanje. Time je postigla status da samostalno može obrazovati i visokokvalificirane trgovačke poslovođe. Pod tim imenom škola je djelovala sve do školske godine 1975/76. kada je došlo do reforme školstva u Hrvatskoj po kome su sve srednje škole imale isti nastavni plan i program u prve dvije godine, a kasnije je dolazilo do “usmjerenja”.

14. STUDENOG
1905. - rođen je u Grabarju svećenik, arhivist i povjesničar Josip Buturac. Studirao je crvenu povijest na Gregoriani u Rimu, a doktorirao na zagrebačkoj bogosloviji. Baveći se znanstvenim i književnim radom blizu 70 godina, dr Buturac je za sobom ostavio golemu pisanu ostavštinu od koje je dobar dio posvećen njegovu zavičaju u okolici sela Ruševa (općina Čaglin) gdje je proveo rano djetinjstvo i gdje je po svojoj želji i sahranjen. Umro je u Lovrečina gradu u listopadu 1993. godine. Dr Buturac je objavio 20 povijesnih rasprava i više stotina povijesnih članaka, kritika i recenzija.


15. STUDENOG
1945. - osnovana je Krojačka zadruga “Sloga” u Požegi. U nju se mogao učlaniti svaki samostalni krojački obrtnik ili krojač uposlen kod privatnika s tim da u Zadrugu unese svoj stroj i uloži 5 tisuća dinara. Osnivači Zadruge “Sloga” bili su: Zvonko Relić, Đuro Mlađenović, Franjo Grbac, Stanko Milić, Antun Kožić, Josip Krmpotić, Ivan Kovačić, Josip Budić, Martin Šulc, Drago Sikaček, Franjo Vuč, Ivan Radojčić, Antun Vuk, Mijo Marjanović i Andrija Janković. Za prvog predsjednika izabran je najstariji među njima - Đuro Mlađenović. Iz ove krojačke zadruge nastala je današnja Konfekcija “Sloga”.

16. STUDENOG
1732 - svečano su predana imanja Brestovac i Pleternica u vlasništvo baruna Ivana Trenka, oca Franje Trenka, kao nagrada za ratne zasluge. Na svečanoj primopredaji bili su gradski sudac Marko Mecić i senator Grgur Skenderlić. Ubrzo je Ivan Trenk umro tako da je imanja naslijedio barun Franjo Trenk, postavši time najbogatiji plemić u Slavoniji. Pomenuta imanja, unatoč Trenkovoj oporuci, nakon njegove smrti pripala su kraljevskoj kruni.

17. STUDENOG
1874. - rođen je u Požegi Ladislav Stjepanek, sveučilišni profesor i priznati stručnjak za teorijsku fiziku. Na obnovljenom Zagrebačkom sveučilištu posebna je katedra za teoretsku fiziku uspostavljena 1918. godine, a .prvi profesor teorijske fizike postao je Ladislav Stjepanek. Naredbom Povjerenstva za prosvjetu i vjere od 18. veljače 1920. osnovan je na Filozofskom fakultetu Seminar za teoretsku fiziku, koji je vodio dr. Ladislav Stjepanek. Objavio je više stručnih radova iz oblasti kinematike, elektriciteta i teoriji funkcija u matematici. Stjepanek je umro u Zagrebu 1951. godine.


1956. - umro je u Zagrebu Antun Messner Sporšić, profesor i putopisac, rođen u Požegi 1876. Smrt ga je spriječila da dovrši opsežan rad pod nazivom “Virovitička i požeška županija”. Kao doktor geografije Messner napisao je niz putopisa i antgropološkkih studija.
1911. – u naselju Kaptol rođen je Jozo Janda, akademski slikar.
1981. – pušten je u rad magistralni visokotlačni plinovod od Čaglina do Požege.

18. STUDENOG
1913.- u Križevcima je rođen Branko Oberhofer, kirurg i sveučilišni profesor koji je djetinjstvo proveo u Požegi, a studij medicine završio je u Zagrebu. U 2. svj. ratu bio je šef kirurške ekipe 12. udarne divizije, a kasnije 6. korpusa NOV, gdje je izveo veći broj operativnih zahvata neposredno iza borbenih linija. Među ostalim operirao je u Orljavcu komandanta 12. divizije Nikolu Demonju koji je podlegao ranama, jer nije bilo mogućnosti transfuzije krvi. Poslije rata objavio je više radova iz kirurgije, a izveo je i prvu operaciju na srcu u Hrvatskoj 1950. godine, pa se smatra osnivačem kardijalne kirurgije u našoj zemlji.

1914. – otvoren promet na željezničkoj pruzi Požega – Velika.


1951. - osnovano je u Požegi Društvo inženjera i tehničara poljoprivredne struke kao podružnica Društva agronoma Hrvatske. Ova udruga je osnivač manifestacije pod nazivom Dani polja, te je aktivno sudjelovala u osnivanju poljoprivrednih poduzeća, među njima i PPK Kutjevo (danas Kutjevo d.d.)


19. STUDENOG
1844. - prvi put su u Franjevačkoj crkvi u Požegi zasvirale orgulje nabavljene u Beču. Ova crkva stradala je u velikom požaru 1842. a u sklopu obnove opremljena je i orguljama. Obnova crkve omogućena je naporima gradske općine, privatnim donacijama, te novcem iz carske blagajne. Zanimljivo je da je do velikog požara Franjevačka crkva bila pokrivena drvenim daščicama, nakon toga obnove crijepom, a od 1891. dobila je limeni krov.
1862. – blagoslovljena nova kapelica Sv. Elizabete na istoimenom groblju u Požegi.

20. STUDENOG
1699. - rođen je u Požegi isusovac i književnik Antun Kanižlić, autor epsko lirskog djela “Sveta Rožalija”. Kanižlić je ostavio za sobom i zbirku duhovnih pjesama njegujući tradiciju pučke crkvene pjesme. Autor je i znanstvenog djela “Kamen pravi smutnje velike” u kome na preko 900 stranica raspravlja o crkvenom raskolu, čime se smatra utemeljiteljem znanstvene proze u Hrvata. Istoga datuma godine 1969. Kanižliću je podignuta spomen ploča na staroj zgradi gimnazije.
1969. – na staroj zgradi gimnazije u Požegi (danas Samostan sestara milosrdnica) podignuta je spomen ploča Antunu Kanižliću.

21. STUDENOG
1827.- rođen je u Požegi književnik Janko Jurković. Jurković je pripadao onoj skupini hrvatskih intelektualaca koji su najprije počeli učiti teologiju zbog društvenih prilika u doba feudalizma, no poslije 1848. godine prelazi na studij prava u Zagrebu i radi kao novinar u Narodnm novinama. Godine 1852. postao je suplent u Zagrebačkoj gimnaziji, no već sljedeće godine odlazi u Beč, a nakon toga službuje u Osijeku i Zagrebu. U hrvatskoj književnoj povijesti Jurković je uživao glas jednoga od prvih hrvatskih komediografa i najboljih stilista.
Bio je jedan od najškolovanijih hrvatskih književnika svoga vremena, pa vrlo rano dolazi u sukob s duhom ondašnje hrvatske književnosti i njezinim pravcima. Prva je uspjelija Jurkovićeva proza Ulomci iz lomna i krševita života starovjerskog pučkog učitelja koja će kasnije izaći s naslovom Pavao Čuturić. U toj se pripovijesti katkad javlja usiljen humor. Takve su teme bile nedostojne za obradu u književnim djelim ostalih hrvatskih pisaca.
Jurković je u istom duhu nastavio i dalje, pišući brojne novele u kojima je blago iznosio sve nakaznosti tadašnjega hrvatskog društva. Osim niza komedija napisao je i dramu Posljednja noć i tragediju Smiljana. Osobito je s uspjehom znao opisati neke tipične osobine hrvatskoga malograđanstva iz vremena kad se ono tek počelo društveno izdizati.
Književno-povijesno značenje Janka Jurkovića je veliko. Jedan je od malobrojnih hrvatskih pisaca iz sredine prošloga stoljeća koji je shvatio kamo dovodi diletantsko pjevuckanje i tursko-hajdučka romantika hrvatskih novelista, sva tobože originalna hrvatska književnost koja je u većem dijelu zapravo nastajala kao odraz trećerazredne njemačke literature.
U vrijeme Bachova apsolutizma Jurković unosi u hrvatsku novelistiku nove teme, različite od ranijih romantičarskih shvaćanja. Pisao je još dramska djela, putopise, znanstvene rasprave, priređivao školske udžbenike itd. Umro je u Zagrebu 1899. Na rodnoj kući u Ulici Vučjak podignuta mu je 1926. godine spomen ploča.




22. STUDENOG
1745. - održana je prva skupština obnovljene Požeške županije. Uz svečani dio članovi skupštine su se bavili nizom problema u organiziranju županijske vlasti, čak su razmatrane i pritužbe protiv baruna Franje Trenka. Županija je dobila i upravna područja, dva kotara: Požeški i Pakrački u okviru kojih su bile gospoštije: grad Požega, Kutjevo, Blacko, Brestovac, Stražeman, Cernik, Kaptol, Pleternica i Velika, Pakrac, Daruvar, Sirač i Kutina. Članovi skupštine pokrenuli su i pitanje županijskog pečata kojeg je Županija dobila tek dvije i pol godine kasnije.

23. STUDENOG
1915. - rođen je u Šeovcima Matija Kožić, sveučilišni profesor i jedan od osnivača moderne neurokirurgije u Hrvatskoj. Nakon završetka medicine u Zagrebu specijalizira se kao stipendista Svjetske zdravstvene organizacije u Švicarskoj, Švedskoj, Engleskoj i Danskoj u oblasti dijagnostike i operativne tehnike tumora mozga i kičmene moždine. Prof. Kožić je autor niza stručnih i znanstvenih radova, a umro je u Zagrebu u kolovozu 1981. godine.

24. STUDENOG
1803. - umro je u Osijeku jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika - latinista, franjevac Josip Pavišević. Rođen je u Požegi 1734. a studirao je teologiju u Rimu.Uredio je i proširio knjižnicu požeškog franjevačkog samostana, prevodio s francuskog, njemačkog i talijanskog na latinski, a prosvjetiteljske priručnike i na hrvatski, a najpoznatiji je postao po pjesmama na latinskom u narodnom desetercu, kao i opisima povijesnih događaja u stihu i prozi.
1935. – u vatrogasnom domu u Požegi održana proslava stote obljetnice teksta hrvatske himne «Lijepa naša domovino».

25. STUDENOG
1799. - datira jedan od rijetkih popisa činovnika grada Požege u 18. st. Popisom je rukovodio podžupan Filip Strižić kao kraljevski povjerenik. Za gradskog suca (načelnika) ponovo je izabran Ivan Moguš, a izabrani su još gradski kapetan, odvjetnik, bilježnik i senatori. U ovom dokumentu iz franjevačkog arhiva ne spominju se ostali činovnici, kao npr. blagajnik, koji je u to vrijeme morao založiti svoju nepokretnu imovinu dok posluje s novcem, a ukoliko je nije imao, za njegov rad su garantirali jamci.
1908. – Gradsko zastupstvo Požege odobrilo da se po gradu postave stupovi na lijepljenje plakata.

26. STUDENOG
1772. – tzv. Mala skupština Požeške županije proglašava da se održavanje sajmova s nedjelja i blagdana prenosi na radne dane.

1897. - rođena je u Požegi operna pjevačica Vilma Nožinić, umetnica iz “zlatnog doba” zagrebačke opere. Potekla je iz glazbene obitelji, a studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je kasnije bila i profesorica. Prvi put je nastupila u Mozartovoj “Čarobnoj fruli” 1927. i od tada je kreirala preko 80 opernih uloga, najviše dramskih u kojima je do izražaja dolazio njen sopran i smisao za scensko oblikovanje. Dobivala je ponude iz inozemstva, ali je ostala vjerna zagrebačkoj operi. U rodnoj Požegi nastupila je jednom u Andrićevoj operi “Šijakinja”. Od 1953. - kada je otišla u mirovinu, pa do smrti 1975. Vilma je živjela u Umagu.
1919. – ravnateljstvo Gimnazije u Požegi odobrilo pravila Požeškog gimnazijskog športskog društva (PŠGD).
1983. – u Pleternici osnovano Planinarsko društvo «Klikun».

27. STUDENOG
1718. - zabilježen je u Požegi zanimljiv događaj - pred zgradu Kolegije došli su vojnici na konjima tražeći odbjegle dezertere iz Bosne koji su se tu sklonili nekoliko dana ranije. No, isusovci su sa slugama vojnike razoružali i prijavili carskim vlastima. Naime, u zgradi Kolegije, kao i franjevačkom samostanu u Požegu azil su u više navrata tražili bjegunci kojima je prijetila kazna, a u te prostore nije se smjelo ući s oružjem.
1804. – Gradsko poglavarstvo Požege potvrdilo da je završen spor i utvrđene međe između požeškog i blackog vlastelinstva.

28. STUDENOG
1739. - pokosila je posljednju žrtvu kuga koja je harala Požegom. U požeškoj župi od kuge je umrlo 1309 osoba, od čega u samom gradu 798 osoba. Tim povodom grad je postavio zavjetni spomenik na Trgu Sv. Trojstva.
1885. - održana je sjednica Gradskog zastupstva Požege s koje je poslana predstavka Saboru Kraljevine Hrvatske Slavonije i Dalmacije da se preinači osnova za uređenje gradova kojom je Požega trebala potpasti pod županijsku upravu. Zastupstvo se pozvalo na municipalna prava zajamčena u povelji Marije Terezije iz 1765. godine.
1781. – blagoslovljeno novo požeško groblje Sv. Ilije, najstarije u gradu.

1886. – u požeškoj gimnaziji ustrojena postaja za motrenje meteoroloških pojava.
1954. – u Pleternici rođena političarka Marija Bajt, po struci profesor književnosti, dugogodišnja saborska zastupnica i dužnosnica u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Radila u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, a u jednom mandatu zamjenica župana Požeške županije.


29. STUDENOG
1961. – u Požegi predan na korištenje preuređeni objekt stare požeške streljane za potrebe hotela «Grgin dol».

30. STUDENOG
1978. – osnovana Filmska radionica u Gimnaziji u Požegi. Ona je jedna od dvaju kino klubova (drugi je Kino – klub «Gimnazija») iz kojih je kasnije proistekla današnja Udruga GFR Film – video.








.