|
Požega je
grad s više od sedam i po stoljeća pisane povijesti, s bogatom
kulturnom tradicijom naglašenom ljepotom svoje arhitekture,
središte Požeške kotline, koju već Rimljani nazivaju Vallis
aurea - Zlatna dolina.
Ovaj grad od
1227., kad se prvi put spominje u povijesti, ima važnu ulogu u
srednjovjekovnoj, a i suvremenoj Slavoniji. Sjedište je
požeške županije, turskog sandžakata, a izgonom Turaka 1688.
Postaje značajno kulturno središte. Prva gimnazija u Slavoniji
osnovana je u Požegi 1699., a od 1763. Do 1774. djeluje i
Academia possegana. U 18. stoljeću otvaraju se osnovna škola,
ljekarna, pošta, a brojni obrti imaju veliku ulogu u
gospodarskom životu. U tom se razdoblju javljaju i prvi počeci
bankarstva na našem području.
Naziv “Slavonska Atena”
Požega dobiva u 19. Stoljeću kada se osnivaju brojna kulturna
društva od kojih mnoga i danas djeluju: knjižnica, pjevačko
društvo, vatrogasno društvo i dr. Istodobno se u
 Požegi utemeljuje i tiskara, druga u Slavoniji, a
1863. pokreće se izdavanje lista “Slavonac”. Godine 1873.
Osnovano je Prvo požeško obrtničko-radničko društvo.
U ovom
gradu rodili su se i živjeli mnogi poznati kulturni i javni
radnici: pjesnik baroka Antun Kanižlić, prvi gramatik ilirac
Vjekoslav Babukić, pisac prvog hrvatskog romantičarskog romana
Miroslav Kraljević stariji, književnici Josip Eugen Tomić,
Janko Jurković, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike
Dragutin Lerman i dr. Ovdje je živio i stvarao i Miroslav
Kraljević mlađi, jedan od najpoznatijih hrvatskih
slikara.
U Požegi se može ući sa sve četiri strane. Svaki
ulazak otkriva dio kulturnog nalslijeđa ove “Slavonske Atene”,
da bi se sva ljepota slila na Trg. Sv. Trojstva, jedinstven
trg u Hrvatskoj. Na ovom trgu s baroknim svodovima (boltama)
nalaze se i “Kužni pil” iz 1749. (Zavjetni spomenik kugi),
crkva Sv. Lovre s
freskama iz 14. stoljeća, zgrada isusovačkog kolegija sagrađena
1711., prva zgrada Gimnazije iz 1726., a tu je bio i atelje
Miroslava Kraljevića.
Požega s više od 28 000 stanovnika
danas je važno kulturno i gospodarsko središte, odnedavno i
sjedište županije Požeško-slavonske.
Požešku kotlinu i
Požegu okružuju šumoviti obronci Psunja, Papuka, Krndije,
Dilja i Požeške gore.
O životu i naseljenosti “Zlatne
doline” u dalekoj prošlosti svjedoče sačuvani arheološki
nalazi izloženi u Gradskom muzeju.
U blizini grada nalaze
se slikovita izletišta: Velika s termalnim bazenima, Kutjevo s
Dvorcem i vinskim podrumom iz 1232., Kaptol sa
srednjovjekovnom utvrdom i Trenkovo s dvorcem baruna
Trenka. |
